Nedavno sam na fakultetu pisao seminarski rad na temu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT NN 108/17) u zaključku kojeg sam naveo da je iduća faza PN/FT selidba na virtualnu bojišnicu. Perači novca još od doba Al Caponea stalno smišljaju nove, sve sofisticiranije načine pranja „prljavog“ novca, a metode im uvijek idu u smjeru nekih novih područja koja (još uvijek) nisu dovoljno pravno regulirana. Temeljna ideja na kojoj su kriptovalute postavljene je da nema middle mana, odnosno posrednika kod transakcija.
Kompletna kontrola sustava sprječavanja pranja novca je u početku (u RH po Zakonu o sprječavanju pranja novca iz 1997.) bila bazirana na kontroli od strane financijskih institucija. Danas je taj sustav evoluirao, pa se funkcija kontrolora polako prekopirala (neću reći prebacila jer su financijske institucije i dalje obveznici ZSPNFT-a) i na sve ostale pružatelje usluga povezanih s velikim gotovinskim transakcijama. Što se pak tiče kriptovaluta, one plijene kontroverzom od svog početka 2009. godine.
Nakon početnog uspona vrijednost im je naglo pala 2014. godine upravo zbog korištenja na darknetu, odnosno zbog povezanosti s kriminalom. Kriminalci (naročito hakeri koji su kriptovalute koristili za ucjenu vlasnika računala zaključanih cryptolockerima) su prepoznali izostanak KYC (Know Your Customer) identifikacije, odnosno anonimnost u korištenju kriptovaluta kao svoju veliku prednost. Naime, kod kriptovalutnih transakcija u centar pozornosti se stavlja transakcija, a ne korisnici s obje strane transakcije. Plastično rečeno, u blockchainu (tehnologija na kojoj kriptovalute temelje svoju stabilnost), koji možemo zamisliti kao lanac ili zid, skupina transakcija (čiji kodovi se upisuju u jedan blok) čini jednu ciglu (ili blok). FATF je još 2015. objavio dokument pod nazivom „Guidance for risk-based approach to virtual currencies“. Ukratko taj dokument s malom zadrškom govori o strogom pristupu kontroli kriptovaluta i navodi da će se vidjeti u kojem smjeru će sve skupa odvesti.
U svakom slučaju, najbitnije je da se državama članicama FATF-a ne preporučuje prohibicija kriptovalutnih transakcija nego regulacija. FATF smatra da bi prohibicija dovela samo do guranja kriptovaluta u podzemlje, gdje bi se one i dalje koristile, ali ne bi bile pod tolikim povećalom. Kako je vrijednost opet počela rasti krajem 2017. godine dolazimo do rušenja rekorda i velikog hypea.
Po procjenama Jordana Belforta, pravog „Vuka s Wall Streeta“, 85%-95% ulagača je uložilo novac u bitcoin u dobroj vjeri, a preostalih 5%-15% ulagača želi prevariti sve ostale. Sve to skupa, dovelo je do toga da ministri financija zemalja iz skupine G-20 traže da se uvede globalna regulacija kriptovaluta. Naime, ministri smatraju da postoji opasnost da se kriptovalute koriste za pranje novca, preprodaju droge i financiranje terorizma što su sve djela koja polako poprimaju međunarodni razmjer. Prema tome, puno različitih regulacija bi dovelo do neefektivne primjene istih u slučaju kaznenih djela s međunarodnim karakterom (iz istog razloga to preporučuje i FATF).
Sve to skupa (anonimnost, brze transakcije, velika popularnost zbog koje je teže profiltrirati korisnike, nedostatak pravne regulacije i koordinacije) čini kriptovalute idealnim mehanizmom za provođenje nedopuštenih transakcija.
Što se Republike Hrvatske tiče, iako novi ZSPNFT spominje pojam elektroničkog novca, kriptovalute ne spadaju u elektronički novac po Zakonu o elektroničkom novcu, a ne spadaju ni u platnu uslugu po Zakonu o platnom prometu. Prema tome kriptovalute će prvo biti potrebno zakonski uokviriti kako bi uopće mogle ući u dohvat ZSPNFT-a. S obzirom na prije navedenu inicijativu, vrlo vjerojatno će se kriptovalute regulirati nekom uredbom EU kako bi regulativa bila ista za cijelo područje EU. To je jedini pravi put prema zaštiti kriptovaluta od korištenja u kriminalne svrhe.
Iako osobno smatram da su kriptovalute budućnost plaćanja, odnosno budućnost financijskog sektora općenito, trenutno je taj projekt (odnosno projekti s obzirom na to da trenutno postoji preko 200 kriptovaluta baziranih na različitim tehnologijama) još uvijek u povojima i samo budućnost nam može otkriti u kojem smjeru će se ova priča razviti i hoće li neka kriptovaluta postati općeprihvaćeno sredstvo plaćanja - navika.
