Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19) Registar stvarnih vlasnika definira ovim riječima:
„Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB.“
Ukratko, radi se o jedinstvenoj središnjoj bazi podataka stvarnih vlasnika koju operativno vodi Financijska agencija, a koja sadrži podatke o OIB-u, imenu i prezimenu, datumu rođenja, državi prebivališta i državljanstvu i o prirodi i opsegu stvarnog vlasništva za svakog stvarnog vlasnika. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma pojam stvarnog vlasnika definira kao svaku fizičku osobu (ili osobe) koja je konačni vlasnik stranke, koja kontrolira stranku ili koja na bilo koji drugi način njome upravlja. Ta definicija uključuje i fizičku osobu ili osobe u čije ime se provodi transakcija, kao i fizičku osobu ili osobe, koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem. U slučaju kada nije moguće identificirati stvarnog vlasnika (na primjer kao u slučaju udruga) stvarnim vlasnikom se smatra zakonski zastupnik pravnog subjekta. Cilj Registra stvarnih vlasnika je na jednom mjestu okupiti sve relevantne podatke o stvarnom vlasništvu za sve obveznike upisa.
Tko su obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika i na koji način se upisuju?
U
Registar stvarnih vlasnika svoje stvarne vlasnike su dužna upisati trgovačka društva i podružnice stranih trgovačkih društava osnovanih na području Republike Hrvatske, kao i udruge, zaklade i fundacije osnovane na području Republike Hrvatske, te ustanove kojima jedini osnivač nije Republika Hrvatska ili jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Uz ovaj krug obveznika upisa, posebno su navedeni i trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj.
Osobe koje su ovlaštene za upis podataka u Registar stvarnih vlasnika (osobe ovlaštene za zastupanje pravnog subjekta, opunomoćene osobe ili upravitelji trustova) sam upis mogu obaviti ili putem web aplikacije Financijske agencije ili fizički u poslovnicama Financijske agencije. Za fizički upis u poslovnici potrebno je popuniti jedan od RSV obrazaca. Rok za upis podataka je u Registar stvarnih vlasnika je bio 31.12.2019., a svi pravni subjekti osnovani nakon 1. 12.2019. dužni su podatak o stvarnom vlasniku upisati u roku od 30 dana od osnivanja. Isti rok od 30 dana vrijedi i za trustove koji postanu obveznici OIB-a u Republici Hrvatskoj, a taj rok počinje teći s danom dodjele OIB-a. Način i rokovi upisa propisani su
Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika.
RSV obrasci – tko popunjava koji, na koji način i gdje se mogu pronaći?
D.o.o., j.d.o.o., k.d., j.t.d., g.i.u., podružnice stranih trgovačkih društava i ustanove popunjavaju RSV-1 obrazac, dionička društva popunjavaju RSV-2 obrazac, udruge i zaklade popunjavaju RSV-3-II obrazac, a trustovi popunjavaju RSV-4-II obrazac. Privitke je potrebno popuniti ako obveznik upisa ima više od jednog stvarnog vlasnika (Privitak RSV-1 Obrascu, Privitak 1 Obrascu RSV-2, Privitak Obrascu RSV-3-II i Privitak 1 RSV-4-II Obrascu) , odnosno ako trust ima više od jednog upravitelja (Privitak 2 RSV-4-II Obrascu). Privitci RSV-2 Obrascu popunjavaju se za imatelje kontrolnih računa u dioničkim društvima, i to Privitak 2 Obrascu RSV-2 za fizičku osobu imatelja kontrolnog računa, a Privitak 3 Obrascu RSV-2 za pravnu osobu imatelja kontrolnog računa. RSV obrasci, njihovi privitci i upute za popunjavanje su sastavni dio Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika (NN 53/19, 1/20).
Što su trustovi i s trustom izjednačeni subjekti stranoga prava?
Prema Europskoj komisiji trustovi su pravni aranžmani u kojima settlor (osnivač trusta) prenosi određenu imovinu na trusteeja koji tu imovinu kontrolira u interesu jednog ili više korisnika trusta koje određuje osnivač trusta. Sama imovina trusta odvojena je od imovine trusteeja, a ostale stranke (settlor i protector, tj. zaštitnik) mogu imati određenu kontrolu nad njom ili utjecaj na nju. Obzirom na složenu strukturu trustova, identifikacija stvarnih vlasnika je jako otežana što pogoduje korištenju trustova za pranje novca i financiranje terorizma i, samim time, uvećanju stupnja rizika. Prema izvješću Europske komisije tri države članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo u svojim pravnim poretcima imaju uređeno pitanje trustova. To su Cipar i Malta koji su naveli da imaju uređene trustove općenito (Cipar je naveo i potkategoriju international trust), Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska (obje države su izričito navele da su njihovim pravnim sustavima uređeni i express trustovi). Pravni aranžmani najsličniji trustu u našem pravu su zaklade.
Koja je uloga Registra stvarnih vlasnika u provođenju mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma?
Svaki obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma je dužan donijeti
politike, kontrole i postupke koje će primjenjivati u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Propisani postupci praktično se primjenjujuju kroz provođenje
mjera dubinske analize stranke. Jedna od najbitnijih mjera dubinske analize je istražiti tko zapravo stoji iza stranke koja je vaš klijent ili poslovni partner. Sudski registar sadrži podatke o osnivačima trgovačkih društava i ustanova, kao i o zakonskim zastupnicima, ali ti podaci nisu uvijek dovoljni. Naime, kako i pravne osobe mogu biti vlasnici pravnih osoba, može se dogoditi da iza naizgled malog novoosnovanog jednostavnog društva s ograničenom odgovornosti stoji vrlo složena vlasnička struktura. Registar stvarnih vlasnika obveznicima bi trebao olakšati traženje konačnog stvarnog vlasnika, tj. osobe koja u biti ima kontrolu nad njihovim klijentima. Jednom kada obveznici identificiraju stvarnog vlasnika ili stvarne vlasnike, svakako će im biti lakše i provjeriti ostale bitne podatke o stvarnim vlasnicima koji se ne nalaze u samom Registru stvarnih vlasnika. Konkretno ovdje mislim na to radi li se o politički izloženim osobama ili o osobama koje se nalaze na nekoj od sankcijskih listi. Bitno je napomenuti i da Zakon o sprječavanju pranja novca i financirnaja terorizma brani oslanjanje isključivo na podatke iz Registra stvarnih vlasnika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika. Registar stvarnih vlasnika u početku nije bio javan, ali je od veljače 2020. godine svim domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama dostupan uvid u
podatke o stvarnim vlasnicima uz autentikaciju putem NIAS-a.
